Na čelu Investiciono-razvojne banke Republike Srpske od njenog osnivanja u decembru 2006. godine do danas bilo je ukupno osam direktora i v.d. direktora od kojih je samo jedan pravosnažno osuđen za nesavjestan rad u službi i to nakon priznanja krivice.

Uprkos stalnim optužbama i sumnjama u nezakonitosti u ovoj finansijskoj instituciji, samo je Bojan Golić koji je na njenom čelu bio nepunih devet mjeseci osuđen na zatvorsku kaznu, dok jedinoj dami na čelu te institucije Snežani Vujnić koja je optužena za organizovani kriminal još traje sudski proces pred Sudom BiH. Interesantno je da je Snežana Vujnić najduže bila na čelu IRB-a i jedina koja nije dala ostavku na tu funkciju.

Prvi direktor IRB-a RS bio je Jasminko Jotić, dotadašnji savjetnik ministra finansija i kasnijeg premijera RS Aleksandra Džombića. Jotić je bio v.d. direktora od osnivanja banke u decembru 2006. godina, pa do maja 2007. godine kada je imenovan za direktora sa četvorogodišnjim mandatom. Ipak, Jotić se na čelu IRB-a zadržao do avgusta naredne godine, kada je podnio ostavku i kako su objavili mediji otišao na mjesto direktora banjalučkog ogranka osiguravajuće kompanije „Delta Generali“.

Umjesto njega je za novog v.d. direktora u avgustu 2008. godine imenovan Brane Stupar koji je na tu funkciju došao iz tadašnje Balkan investment banke. Stupar se na mjestu v.d. direktora nije zadržao ni punu godinu, jer je u maju 2009. godine podnio ostavku. On je odbacio navode da je ostavku podnio zbog političkih pritisaka i odbijanja da podrži dokapitalizaciju Bobar banke i rekao je da je podnio ostavku kako bi se posvetio izazovnijem poslu van javnog sektora.

Novi v.d. direktor u junu 2009. godine postao je Bojan Golić koji je do tada bio direktor Akcijskog fonda IRB-a. Golić se najkraće zadržao na čelu IRB-a i jedini je sa njenog čela otišao sa lisicama na rukama, jer je u martu 2010. godine uhapšen zbog malverzacija sa Miletom Radišićem u vezi sa akcijama Medicinske elektronike. Nakon tri mjeseca u pritvora, Golić je sa Specijalnim tužilaštvom potpisao sporazum o priznanju krivice na osnovu koga je osuđen na četiri mjeseca zatvora. Poslije neslavne epizode na čelu IRB-a, vratio se na staro radno mjesto u Agenciju za državnu službu BiH.

Poslije Golićevog hapšenja u martu 2010. godine za v.d. direktora je imenovana Snežana Vujnić koja je na toj funkciji ostala samo tri mjeseca, jer je u junu 2010. za direktora sa četvorogodišnjim mandatom imenovan funkcioner SNSD-a iz Gradiške Milenko Pavlović. On je u decembru 2011. godine podnio zahtjev za razrješenje sa mjesta direktora „iz ličnih razloga“ iza kojih se krije njegov otpor tome da podobnim firmama i pojedincima odobri direktne milionske kredite iz kreditne linije Evropske investicione banke (EIB). Konkretnije, odbio je da poklekne pod pritiskom vlasti da se Litvancima odobri 19,4 miliona kredita za Fabriku glinice Birač, zbog kojih će se poslije suditi bivšem premijeru Aleksandru Džombiću. Nadzorni odbor je prihvatio Pavlovićevu ostavku i za v.d. direktora ponovo imenovao Snežanu Vujnić.

Vujnićka je u statusu v.d. direktora bila tri mjeseca, da bi u martu 2012. godine bila imenovana za direktora sa četvorogodišnjim mandatom, ali na čelu IRB-a je bila do januara 2020. godine. Ona je nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata u martu 2016. godine uhapšena zbog sumnje da je učestvovala u višemilionskim bankarskim pronevjerama vezanim za Bobar banku. Nakon puštanja iz pritvora i uprkos optužbama koje su joj stavljane na teret, Vujnićka je ostala na čelu IRB-a sve do januara 2020. godine, a kasnije je oslobođena i odgovornosti za zloupotrebu službenog položaja.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Dražen Vrhovac imenovan je za v.d. direktora u januaru 2020. i na toj funkciji je bio do avgusta 2024. godine kada je podnio ostavku „iz zdravstvenih razloga“. Ipak, premijer Srpske Radovan Višković otkrio je novinarima da je Vrhovac smijenjen i da je njegova ostavka iz zdravstvenih razloga bila iznuđena tako da je praktično „smijenjen podnošenjem ostavke“.

Umjesto Vrhovca je za novog v.d. direktora u avgustu prošle godine imenovan njegov sugrađanin iz Prijedora Srđan Jovanović, ali ni on se nije dugo zadržao na toj funkciji. Jovanović je polovinom prošlog mjeseca podnio ostavku, takođe iz zdravstvenih razloga, iako je po svemu sudeći pravi razlog njegovo neslaganje sa čelnim ljudima Olimpijskog centra „Jahorina“ i nespremnost da OC „Jahorina“ koji grca u finansijskim problemima odobrava višemilionske pozajmice.

Aktuelni v.d. direktora Boris Knežević na tu funkciju je imenovan u petak. Knežević je iskustvo u bankarstvu sticao i kao posljednji direktor Banke Srpske koja je završila u likvidaciji.

capital.ba