Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine za nerednu godinu traži budžet od čak 1,7 milijardi KM, što je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH ocijenio kao bahato, suludo i neprofesionalno.

On je juče rekao da je ovogodišnji budžet BiH 1,3 milijarde KM, a da su zahtjevi budžetskih korisnika za 2024. godinu premašili 2,8 milijardi KM, te da je zahtjev Ministarstva odbrane veći od kompletnog budžeta svih 75 korisnika. 

- Ministarstvo odbrane umjesto da pokaže razumijevanje i da dođe sa budžetskom realnošću, izlazi sa zahtjevom koji je u ekonomskom smislu sulud. Ako neko očekuje da ću ja pregovarati, a dobijem zahtjev na milijardu i 700 miliona, pozivam ga da radi moj posao - rekao je Amidžić dodajući da oni koji su poslali takav zahtjev žive u paralelnom finansijskom univerzumu. 

Ministar finansija naveo je i da je budžetski zahtjev Ministarstva odbrane BiH čak 4 posto BDP-a BiH te da Japan troši 1 procenat BDP-a na odbranu, Njemačka 1,3 posto, Kina 1,6 posto, Francuska 1,9 posto. 

Zahtjev Ministarstva odbrane BiH podrazumijeva 65 miliona KM za modernizaciju pješadijskog naoružanja, modernizaciju lakih pješadijskih vozila od 100 miliona KM, modernizacija artiljerijskog naoružanja od 18 miliona KM. 

- Nisam vojni ekspert ali da podsjetim kolege, da BiH graniči sa Hrvatskom i Crnom Gorom koje su u NATO i da graniči sa Srbijom. Moram pitati ako smo odlučili da se ovako nauržamo, očekujemo li sukobe ili planiramo da napadnemo Srbiju i NATO - rekao je Amidžić. 

Savjet ministara Bosne i Hercegovine donio je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa za uvoz određenih repromaterijala koje se koriste u proizvodnji do 31. decembra 2024. godine. 

Ovom odlukom obuhvaćeno je 68 tarifnih oznaka u sektorima tekstilne, obućarske, hemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije. 

- Robe koje su obuhvaćene ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste bh. proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda - saopšteno je u Savjetu ministara BiH. 

Ovu odluku Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, pozdravili su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. 

Savjet ministara BiH na juče održanoj sjednici usvojio je i Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – jun 2023. godine, a strateški podaci ukazuju kako je trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno usporen, što je posljedica rasta cijena roba i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja privredne aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju. 

Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje, a usporavanje privredne aktivnosti u zemlji i slabljenje izvozne potražnje rezultirali su usporavanjem trenda rasta vanjskotrgovinske razmjene u BiH u prvom kvartalu 2023. godine. 

Kada je riječ o radnoj snazi, prema podacim aza maj u BiH je bilo 855.600 zaposlenih osoba što je 1,7 posto više u odnosu na maj prošle godine, dok je po pitanju inflacije u prvoj polovini ove godine registrovana inflacija od 9,3 posto u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.

Najznačajniji rast cijena je u odjeljku hrane i bezalkoholnih pića te stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata. 

Savjet ministara BiH na juče održanoj sjednici utvrdio je i Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Direktoraca civilnog vazduhoplovstva Srbije, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, Agencije za civilno vazduhoplovstvo Sjeverne Makedonije i Glavnog direktorata civilnog vazduhoplovstva Turske o međusobnoj saradnji.

Ovaj memorandum između ostalog podrazumijeva priznavanje pilotskih dozvola i razmjenu iskustava u pogledu izrade i provedbe propisa o dronovima.

nezavisne.com